Dužina: 9,5 m
Širina: 2,5 m
Visina: 1,2 m
Drveni tipski brod za ribolov i prijevoz ljudi i tereta
Model: 1:25
Izradio: Tomislav Vitlov
Leut je jedna od najstarijih veslarica na hrvatskoj obali. Leuti u Kalima bili su dugi oko 9 m i široki od 3 do 4 m, a gajete su bile duge od 7 do 8 m i široke 3 m. Osim po duljini i širini, leuti su se razlikovali od gajeta i po tome što su na pramcu broda imali skočnicu, tzv. pilun, dugačak 1 m. Bili su pokriveni na pramcu i krmi broda, a gajetama je bio pokriven samo pramac. Leut je bio masivnije građen od gajete, imao je snažniju kobilicu i trup mu je u središnjem dijelu bio zaobljen. Gajeta je ribarski čamac zaobljena trupa, šiljata pramca i krme. U posadi leuta bilo je od 6 do 7 ljudi, a gajete od 4 do 5. Leuti i gajete imali su jarbole s latinskim jedrom, ali kada su odlazili u ribolov, uglavnom se veslalo stojeći, sve do pošte, mjesta lovišta. Jedra i vesla bili su osnovni pogon sve do početka šezdesetih godina 20. stoljeća. Kaljani su plavu ribu pomoću leuta i gajeta lovili oko otoka Škarde, Vira, Ugljana, u kornatskom arhipelagu, Zadarskom i Srednjem kanalu. Odlazili su na ribolov koristeći se istodobno i leutima i gajetama. Leut je bio glavni brod koji je prevozio mrežu, posadu odnosno ribare, te kašete (pajere) za smještaj ulovljene ribe. Nerijetko je uz gajetu imao i ulogu svjećarice. Svijetlilo se pomoću ferala na petrolej.
Leuti su imali ručni vinć ili pomične gruje pomoću kojih se imbrojivala (stezala) i vukla mreža. Mogli su nositi mreže i do 150 m duljine. Kada bi se riba potisnula (zbila) blizu broda, puruarun (crpcem) grabila bi se i podizala na brod.
Poslije Drugoga svjetskog rata u Kalima je bilo malo leuta. Potkraj četrdesetih godina prošlog stoljeća bilo ih je od 6 do 8, a do 1960. broj se povećao na 15-ak. Posjedovale su ih uglavnom najbogatije obitelji. Vlasnik broda ili mreže zvao se gospoduar i uglavnom je određivao gdje će se loviti. Ulovljenu plavu ribu leuti i gajete nosili su u solionicu koja se u Kalima nalazila u Brgčelju. Vlasnik solionice bio je Joso Kolega Pobuk i to je bila jedina solionica u Kalima poslije Drugoga svjetskog rata.
Godine 1960. nastankom kombinata Adrije mnogo se toga promijenilo. Ribarska se flota povećala i sve je više Kaljana odlazio na ribolov većim ribarskim brodovima. Lov plave ribe leutima i gajetama napušta se i te brodice od tada uglavnom služe za mali ribolov. Veći ribarski brodovi imali su veću snagu motora i veće mreže što je omogućivalo i veći ulov ribe. Leuti su mogli nositi mreže do 150 m duljine, a veći ribarski brodovi nosili su mreže do 300 m duljine.
Danas u kaljskim lukama više nema leuta na stalnom vezu.