O Kalima
Općina Kali administrativno pripada Zadarskoj županiji, a obuhvaća jedno naselje – Kali, dugo 15-ak kilometara. Kali su malo otočko naselje, koje prema popisu iz 2021. godine broje 1585 stanovnika. Od grada Zadra, administrativnog sjedišta županije, udaljene su tri milje ili 25 minuta vožnje brodom. Nalaze se na južnom dijelu otoka Ugljana, i dio su zadarskog otočkog arhipelaga. Graniče s naseljem Preko na sjeveru i Kukljicom na jugu. Prvi put se spominju u jednom dokumentu iz 1299. godine, no arheološki nalazi na brdu Orjak iznad Kali dokaz su da je život na ovom prostoru postojao još od prapovijesti i antike.
Staru jezgru mjesta čini naselje između uvala Mul i Batalaža okrenutih prema Zadru, dok se noviji dio naselja pruža prema uvali Mala Lamjana okrenutoj prema Kornatima na južnom dijelu. Gospodarski je važna i uvala Vela Lamjana u kojoj se nalazi istoimena ribarska luka i gospodarska zona.
Ribarstvo
Kali su oduvijek upućene na more, a Kaljani se kao najpoznatiji ribari na svijetu doista imaju čime pohvaliti. Osim što lovljenjem ribe uzdržavaju svoje obitelji, ova je tradicija jednostavno u krvi mještanima. U Kalima ćete ribolovni pribor vidjeti na svakome koraku i tako je to od 19. stoljeća otkad se Kaljani intenzivnije bave ribarstvom.
Zadarski i Srednji kanal, koji okružuju otok Ugljan, drevni su plovni trgovački putovi između europskog istoka i zapada. Na otočiću Ošljaku ispred Kali dugo vremena je bila karantena za brodove što su uplovljavali u grad Zadar. Najvjerojatnije je da i samo ime mjesta, koje je predromansko, potječe od keltskog jezika te da označuje sidrište.
Izgledno je da se prvi put kaljski ribari spominju 1056. godine u vezi s benediktincima, redovnicama čuvenog zadarskog samostana Sv. Krševana, no to još treba dokumentirano potvrditi. Drugi spomen je iz 1383. kada kaljski ribar Jadre Kuljerašić sklapa ugovor sa zadarskim gradskim liječnikom Nikolom pk. Petra de Piperisom iz Genove, notarijalni ugovor kojim se spomenuti liječnik obvezuje primiti u kuću i liječiti Jadrinog sina Ivana, oboljelog od gube, za iznos od 60 zlatnih dukata. Sredinom XVIII. stoljeća zabilježen je lov tuna u jednoj kaljskoj uvali (tj. u Veloj ili Maloj luci/Lamjani).
Počevši skromnim tunolovom u spomenutim dvjema uvalama Lamjana, Kaljani se polako između dva rata svojim nevelikim brodicama otiskuju do otoka Sestrunja, a postupno i dalje do Kvarnera. Potom grade suvremene tunolovce. Treći, četvrti i osmi motorizirani tunolovac, s kružnom mrežom plivaricom, koji se pojavio na Jadranu bio je iz Kali. Kaljski su tunolovci bili vrlo aktivni pred 2. svjetski rat i prvi su počeli tražiti tonide na otvorenom moru. U istom vremenu u Kalima je izgrađena privatna solionica srdela. 1926. osnovana je prva ribarska zadruga s 50 članova, a 1934. i druga nazvana “Ribolovac” sa 16 članova. Obje nestaju u 2. svjetskom ratu.
1946. osniva se ribarska zadruga “Sloga” s 55 članova. Ona 1948. ima 75 članova i posjeduje dva broda koćara, jedan tunolovac, osam koća za dubinsko koćarenje, pet plivarica za lov srdela i dvije male koće. Zbog reorganizacije 1949. osniva se nova Seljačka radna zadruga “1. maj” sa 108 članova (520 članova obitelji). U zadrugu su uneseni i poljoprivredni posjedi koje su obrađivale žene i stariji članovi dok su mlađi ribarili. Ribarstvo je davalo najveće prihode. Prijašnja zadruga “Sloga” je nestala, dva broda koćara (s posadom) ušli su u sastav novoosnovane ribolovne flotile poduzeća “Adria”, a manji alati (plivarice i drugo) pripali su novoj zadruzi.
1957. u Kalima se osniva ribarsko poduzeće “Kali”. Novi impuls u jadranskom ribolovu daju kaljski ribari 1958. kada otkrivaju i počinju koristiti nova lovišta male plave ribe na širokim predjelima otvorenog Jadrana. Tada je udvostručen ulov ribe svakoga broda.
Zlatno razdoblje kaljskog ribarstva počinje 1961. kada sjedinjuju ribarska poduzeća “Kali”, “Ribar”, “Adria” i “Lubin” u “Adriju”. Uskoro će to postati vrlo ugledna i poznata tvrtka s dva odjela: za ulov ribe i remont brodova u Kalima i za preradu ribe u Zadru. Ne treba naglašavati da će jamstvo prosperiteta ove tvrtke biti upravo požrtvovni i iskusni kaljski ribari koji su gotovo u cijelosti sačinjavali posade tunolovaca. A svih brodova je nekad bilo i 36. Njima treba pribrojiti više tunolovaca splitskog “Jadrana” i rovinjske “Mirne”. Tih godina Kaljani ribare cijelim Sredozemljem od Turske do Atlantika. O njihovoj profesionalnosti svjedoči podatak da dvojicu država službeno šalje za instruktore u Ganu na zapadnoafričku obalu.
Pedesetih godina nekoliko iseljenih Kaljana odlazi u Južnu Ameriku, a potom u SAD gdje rade kao vrsni kapetani i ribari. Oni će potaknuti odlazak Kaljana 60-ih, 70-ih i 80-ih godina najprije na ribarenje na istočnom, a onda i na zapadnom Pacifiku (Guam).
U Australiji (Port Lincoln) hrvatski iseljenici rodom iz Kali imaju veliku ribarsku flotu, tvornicu za preradu ribe i uzgajalište žive tune, u čemu su pioniri na tom kontinentu.
Za Kali su vezani i počeci marikulture u Hrvatskoj. Koncem sedamdesetih godina započinje poduzeće CENMAR probni, a potom i redovni uzgoj lubina u Maloj Lamjani, koje je kasnije preimenovano u Cromaris d.d. Zadar, i danas pod tim imenom posluje u okviru kompanije Adris grupa d.d.
1955. u Kalima se osniva “Kali-tuna”, tvrtka za uzgoj tuna u kavezima, prva takva u Hrvatskoj. Iskustvo i početni kapital donijeli su Kaljani iz Australije, a tunjevina se izvozi u Japan. Uz ovo u Kalima je 1996. osnovano još ribogojilište “Bisage-nit”, a 1997. je iznova utemeljena ribarska zadruga “Ribarska sloga”, koja je u međuvremenu ugašena.
Ribarska zadruga „Omega 3“ sa sjedištem u Kalima osnovana je 2008. godine, a njena primarna djelatnost je ulov male plave ribe (srdela i inćuna). Ulov ribara članova RZ „Omega 3“ ima značajan udio u cjelokupnom hrvatskom ribolovu, a posebno u ribolovu s plivaricom srdelarom, gdje sudjeluju s preko 20% u ukupnom nacionalnom ulovu male plave ribe. Okuplja 16 zadrugara, te posjeduje flotu od 21 broda (21 plivarice).
Danas je u Kalima oko šezdesetak različitih ribarskih brodova čiju posadu čini petstotinjak profesionalnih ribara, uglavnom Kaljana, zahvaljujući čemu u mjestu nema nezaposlenih.
Uz ribarstvo razvijena je marikultura (kavezni uzgoj tuna, uzgoj bijele ribe), na jugozapadnom dijelu otoka Ugljana, te prerada sitne plave ribe. Osim kao ribari mnogi Kaljani plove kao pomorci na domaćim i stranim brodarskim kompanijama.